PSY

PANIČNI POREMEĆAJ (SA I BEZ AGORAFOBIJE)

F 41.0 DISORDO PANICUS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Panični poremećaj je stanje koje dominantno karakterizira:



• Iznenadno pojavljivanje spontanih i neočekivanih paničnih napada najmanje jednom mjesečno

• Napadi su praćeni brojnim somatskim simptomima i osjećajem vitalne ugroženosti

• Zabrinutost zbog mogućih posljedica paničnih napada

• Promijenjeno ponašanje povezano s napadima (npr. osoba izbjegava ostati sama u kući ili izaći sama iz kuće, izbjegava vožnju autobusom, vlakom, avionom, odlazak u supermarket, skupove ljudi i gužve, stajanje u redu, odlaske u kazalište, restorane, kina, liftove, tunele, mostove i sl.)

​

 

Panični poremećaj može se javljati s agorafobijom ili bez nje. Pod agorafobijom podrazumijevamo specifičnu vrstu straha, najčešće sekundarno razvijenu, kod osoba s paničnim poremećajem. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima strah od napada straha i osjeća se najsigurnije u svom okruženju. Agorafobični napadi najčešće se javljaju izvan kuće - dok osoba čeka u redu, u gužvi, na mostu, u autobusu, vlaku ili automobilu.

 

Panični napad je kratka epizoda (do 10-tak minuta, rijetko do sat vremena) nepodnošljive plašljivosti, zabrinutosti, unutarnjeg nemira sa iznenadnim napadima nepodnošljivog osjećaja straha i znakova i simptoma snažnog podražaja vegetativnog živčanog sustava.

 

Prema DSM IV klasifikaciji kriteriji za postavljanje dijagnoze paničnog napada uključuju kratkotrajno razdoblje intenzivnog straha ili nelagode u kojem se 4 ili više simptoma razvijaju i dostižu vrhunac unutar 10 minuta:

 

• palpitacije

• lupanje srca

• ubrzan puls

• znojenje

• drhtanje ili tresenje

• osjećaj nedostatka zraka ili teškog disanja

• osjećaj gušenja

• bol ili nelagoda u prsima

• mučnina ili želučane tegobe

• osjećaj vrtoglavice

• nesigurnost

• ošamućenost ili nesvjestica

• derealizacija (osjećaj nestvarnosti)

• depersonalizacija (osoba je odvojena sama od sebe)

• strah od gubitka kontrole ili osjećaj da će se poludjeti

• strah od smrti

• parestezija (osjećaj umrtvljenosti ili bockanja)

• navala osjećaja topline ili hladnoće

​

Što uzrokuje panični poremećaj ?

 

Životni događaji

 

Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je gubitak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je potaknulo.

 

Biologijski uzroci

 

Vjeruje se da su panični napadaji posljedica određenih bioloških disfunkcija, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži supstancija u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina u depresiji. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja. Druga je mogućnost da tijelo (osoba) pogrešno opaža da se guši, pri čemu se aktiviraju mehanizmi kojima se to nastoji prevladati.

​

Čest komorbiditet:

 

• fobije, posebno agorafobija (30-40%)

• teška depresija (40-80%)

• zloupotreba alkohola i sedativa

• zavisnost od PAS

• povećan je suicidalni rizik

 

Tijek i prognoza:

 

Panični poremećaj kroz nekoliko tjedana može potpuno onesposobiti pacijenta. Može se razvijati postupno, mjesecima, čak godinama, poprimiti kroničan tijek, sa remisijama i egzacerbacijama. Prognoza, uz terapiju je odlična. Agorafobija je najrezistentnija od svih fobija.

 

Kako se liječi panični poremećaj ?

 

Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti. Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simptoma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže. Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji:

 

Liječenje lijekovima

 

Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika. Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv i /ili anksiolitik (iz skupine benzodiazepina), a oba vam lijeka mogu pomoći u kontroli paničnih napadaja. Ako uz panični napadaj imate i depresiju ili koji drugi anksiozni poremećaj, antidepresiv će također biti djelotvoran. Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, neželjena djelovanja lijeka, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni. Neželjena djelovanja benzodiazepina su pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka. Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Važno je zapamtiti da antidepresivi, za razliku od benzodiazepina, ne uzrokuju ovisnost, no i oni imaju neka neželjena djelovanja. Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio. Neželjena djelovanja starijih, klasičnih antidepresiva su suhoća usta, zamagljen vid, opstipacija i povećanje tjelesne težine. U muškaraca sa povećanom prostatom može se pojaviti otežano mokrenje. Najčešća neželjena djelovanja novijih antidepresiva su mučnina, prolazno pojačanje anksioznosti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost. Ako imate neke od navedenih smetnji izražene u težem obliku ili dulje vrijeme, obratite se svom liječniku koji će smanjiti dozu lijeka ili promijeniti terapiju.

 

Psihoterapija

 

Vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapijom. Psihoterapija vam može pomoći da promjenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz blažeg stupnja poremećaja u teži. Nekim će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom tijekom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje. Možda ćete, također, primjetiti da je potrebno određeno vrijeme da lijek koji uzimate počne djelovati. Vaš liječnik vas može savjetovati kada možete očekivati ublažavanje simptoma nakon što počnete uzimati lijek. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.

 

Budućnost

 

Možda vam je sada teško vjerovati, ali uz pravilno liječenje panični poremećaj može biti uspješno savladan. Zapamtite da je važno slušati savjete liječnika uključujući redovito svakodnevno uzimanje lijeka kako je liječnik odredio.